POGINUO PREDSEDNIK POLJSKE


Predsednik Poljske Leh Kačinjski, njegova supruga i svi putnici i članovi posade poginuli u avionskoj nesreći u zapadnoj Rusiji. Pronađene crne kutije, ispituje se uzrok nesreće. Formirana posebna istražna komisija sa premijerom Putinom na čelu.

U padu aviona poljske Vlade, poginuo je predsednik Leh Kačinjski, njegova supruga i svi ostali putnici i članovi posade.

Povodom avionske nesreće, u kojoj su stradali predsednik Poljske i članovi državnog vrha, telegrame saučešća poljskom narodu i Vladi uputio je predsednik Srbije Boris Tadić.

"Tragedija koja se dogodila, u kojoj je poginuo predsednik Kačinjski i drugi zvaničnici vaše države duboko nas je pogodila". Predsednik Tadić je naveo da je Kačinjski bio iskreni prijatelj Srbije, što Beograd nikad neće zaboraviti.

Telegrame saučešća poljskom ambasadoru u Srbiji, poljskom narodu, Vladi i Skupštini, uputili su premijer Mirko Cvetković, predsednica Parlamenta Slavica Đukić-Dejanović i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

Povodom pogibije poljskog predsednika, njegove supruge i članova državne delegacije, u ambasadi ove zemlje u Beogradu od ponedeljka 12. aprila do petka 16. aprila biće izložena Knjiga žalosti.

Građani će u nju moći da se upišu od 10 do 15 časova, u zgradi ambasade u ulici Kneza Miloša 38.

Saučešća svetskih zvaničnika

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev rekao je u obraćanju poljskom narodu na nacionalnoj televiziji da je šokiran zbog pogibije Leha Kačinjskog i dodao da će sve okolnosti koje su dovele do nesreće biti detaljno ispitane u zajedničkoj istrazi sa poljskim bezbednosnim službama.

Medvedev je rekao da će 12. april u Rusiji biti proglašen za dan žalosti. Ruski predsednik je ranije danas u razgovoru s poljskim premijerom Donaldom Tuskom izjavio da je u "ovom teškom danu, ruski narod uz narod Poljske".

Američki predsednik Barak Obama istakao je u telegramu saučešća da je današnji gubitak težak za Poljsku, Sjedinjene Države i svet.

"Predsednik Kačinjski je bio istaknuti državnik koji je igrao ključnu ulogu u pokretu Solidarnost, i u SAD-u smo mu se divili kao lideru posvećenom napretku slobode i ljudskog dostojanstva", piše u telegramu saučešća Baraka Obame.

Generalni sekretar UN Ban Kimun saopštio je da je bio šokiran vešću o pogibiji Kačinjskog, dok je poglavar rimokatoličke crkve, papa Benedikt XVI saopštio da je sa "dubokom tugom" čuo vest o "tragičnoj" smrti Leha Kačinskog.

Saučešće su izrazili i predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton, kao i brojni evropski lideri.

Telegrame saučešća Poljskoj su uputili i predstavnici zemalja u regionu.

Poginulo je 96 ljudi, među kojima 88 članova zvanične poljske delegacije, koja je išla na komemoraciju povodom 70 godina od masakra u Katinskoj šumi, kada su sovjetske snage ubile više hiljada Poljaka.

Uzrok nesreće još nije poznat, a kao mogući razlozi pada aviona navode se loši vremenski uslovi, ljudski faktor i kvar na avionu.

Nesreća se dogodila nešto pre 11 časova po ruskom vremenu, kada se poljski predsednički avion srušio na samo dva kilometra od aerodroma kod Smolenska, okovanog gustom maglom.

U avionu je bilo troje potpredsednika poljskog parlamenta, 11 poslanika, dva senatora, vrh poljske armije počev od načelnika Generalštaba, guverner centralne banke, poljski ombudsman, šef Biroa za nacionalnu bezbednost, predsednik Instituta pamćenja naroda, četvorica najbližih saradnika Kačinjskog u predsedničkoj kancelariji, poljski biskupi i predstavnici boračkih i organizacija porodica katinjskih žrtava.

Jedan od očevidaca, Marif Ipatov, rekao je da je ugledao avion kako u niskom letu kida grane drveća.

"Potom se čula jaka buka, kao da je eksplodirala bomba", rekao je Ipatov. Pronađene su obe crne kutije poljskog aviona Tupoljev 154 i nakon pažljive analize, znaće se tačni uzroci nesreće.

Ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu rekao je da "putanja leta poljskog aviona potvrđuje da je postojalo odstupanje od predviđenog i po visini i po širini i to najmanje 150 metara".

Lokalni zvaničnici tvrde da je posada aviona na vreme bila upozorena na katastrofalne vremenske uslove u Smolensku.

Portparol guvernera Smolenske oblasti Andrej Jevsenkov rekao je da se avion srušio zbog loše vidljivosti, pokušavajući da sleti po gustoj magli.

"Kontrolor leta predlagao je posadi poljskog aviona da slete u Minsk ili Moskvu, ali su se oni ipak odlučili za Smolensk", rekao je Jevsenskov.

Jaroslav Kačinjski odustao od puta

Iako su provobitno mediji izvestili da je među putnicima bio i brat blizanac poljskog predsednika, Jaroslav Kačinjski, on je u poslednjem trenutku odustao od plana da prati brata u Rusiju.

Jaroslav je, kako prenose agencije, odlučio da ostane u Varšavi kako bi bio sa majkom koja je već nekoliko nedelja teško bolesna. Mesto u avionu prepustio je poslaniku svoje partije.

Iz izgorelog aviona koji se raspao kada se srušio nadomak piste vojnog aerodroma u Smolensku spasilačke ekipe izvukle su tela svih žrtava, koja će biti prebačena u Moskvu na identifikaciju.

Na sajtu TV Poljske objavljen je spisak imena 88 putnika, koji su stradali u avionu uz informaciju da je u vazduhoplovu bilo i osam članova posade. Internet portali u Poljskoj od jutros su u crno-sivim bojama u znak žalosti, a jedan od tekstova glasi "Poginula elita naše zemlje".

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev je imenovao komisiju, sa premijerom Vladimirom Putinom na čelu, čiji je zadatak da istraži sve okolnosti udesa, a istragu o nesreći nadgledaće glavni tužilac Rusije Jurij Čajka.

Premijer Putin je rekao da je zatražio da istraga što pre utvrdi uzrok nesreće.

"U okviru vladine komisije, koja je osnovana dekretom Vlade, treba sve učiniti da se što pre utvrde uzroci nesreće", rekao je Putin.

Iako star 20 godina, poljski predsednički avion Tu-154 je kompletno remontovan krajem prošle godine u Rusiji i bio je u savršenom stanju, izjavio je Aleksej Gusav, generalni direktor fabrike "Avijakor" u Samari. Remontovana su tri motora, elektronska oprema i oprema za navigaciju.

Poljske vlasti su razmatrale mogućnost zamene starih aviona kojima se prevoze državni funkcioneri, ali se od te zamisli odustalo zbog nedostatka novčanih sredstava.

Sedmodnevna žalost

Predsednik poljskog Sejma Bronislav Komorovski proglasio je sedam dana žalosti. Zastave ispred predsedničke palate u Varšavi spuštene su na pola koplja.

Poljaci su izašli na ulice da polože cveće i zapale sveće i budu zajedno u žalosti i molitvama za žrtve nesreće, u neverici da im, kako mnogi ponavljaju, "kobna Katinska šuma po drugi put otima elitu naroda".

Premijer Poljske Donald Tusk je nesreću u kojoj su poginuli predsednik i drugi visoki funkcioneri nazvao "najtragičnijim je događajem u posleratnoj istoriji Poljske".

"Bez obzira na političke razlike izgubili smo intelektualnu elitu naroda", rekao je bivši poljski predsednik Leh Valensa koji je bio žestoki oponent Kačinjskom.

Poljski premijer Donald Tusk sazvao je vanrednu sednicu kabineta. Prema poljskom zakonu, u slučaju smrti predsednika na čelo države stupa predsednik donjeg doma parlamenta, a to je sada Bronislav Komorovski.

Predsednik Sejma ima 14 dana da objavi datum prevremenih predsedničkih izbora koji moraju da se održe u roku od 60 dana od objavljivanja odluke o raspisivanju. Redovni izbori za šefa države bili su planirani za jesen, a Leh Kačinjski je samo dan uoči pogibije najavio da će se ponovo kandidovati.

Biografija Kačinjskog

Tragično nastradali predsednik Poljske bio je šef države proteklih pet godina. Prošle godine na evropskoj političkoj sceni često je kritikovan zbog oklevanja da potpiše Lisabonski sporazum.

Bio je među poslednjim liderima članica Unije koji su stavili potpis na njen novi ustav. Srpskoj javnosti poznat je kao jedan od doslednih protivnika samoproglašene nezavisnosti Kosova.

Leh Kačinjski, koga smatraju jednom od ključnih ličnosti moderne političke istorije Poljske, rođen je 1949. godine, u Varšavi. Godine 1980. pridružuje se sindikatu Solidarnost, koji je predvodio Leh Valensa, sa kojim je okončao saradnju 12 godina kasnije.

U vladi premijera Jiržija Buseka bio je ministar pravde, ali je široj evropskoj i svetskoj političkoj javnosti postao poznat kada je 2001. godine sa bratom blizancem Jaroslavom, osnovao desničarsku stranku Pravo i pravda.

Godinu dana kasnije izabran je za gradonačelnika Varšave, a kruna karijere je izbor za predsednika, posle pobede njegove partije na parlamentarnim izborima.

To što je brata postavio na mesto premijera, mnogi su kritikovali kao nepotizam. Uprkos popularnosti u zemlji, braća Kačinski su u Evropskoj uniji važila za izolacioniste tvrdih stavova, spremne da se suprotstave inicijativama Brisela.

Poginuo je samo dan pošto je najavio da će se na jesen ponovo kandidovati za predsednika.

Njegova smrt poklapa se sa godišnjicom masakra u Katinskoj šumi, gde je 1940. po naređenju Staljina, sovjetska tajna policija streljala 22.000 poljskih vojnika, oficira, intelektualaca.

Популарни постови са овог блога

Mladi fubaleri iz Negotina sve poznatiji siroj javnosti

NIKO NEĆE KOALICIJU SA URUKOVIĆEM

Srpkinja Brenda Zarić iz Negotina prihvatila islam